• Osnovni podaci o biblioteci
• Radno osoblje biblioteke

JU Opća biblioteka u Maglaju danas jest jedna od najljepše uređenih biblioteka u Federaciji BIH, a vjerovatno i šire, sa adekvatnim prostorom i tehničkom opremljenošću, te sa stručnim kadrom koji je spreman odgovoriti na sve izazove ove djelatnosti. Ali, kako historija nikada ne počinje od nas,ne treba zaboraviti da su u Maglaju prve zbirke knjiga postojale još u vrijeme dok je Edhem Mulabdić , prvi bošnjački romanopisac, putopisac, novelista i veliki prosvjetitelj, koračao ovim sokacima. Postojale su privatne biblioteke, te različite vrste čitaonica.

Godine 1955. zavedene su prve knjige u inventar ove biblioteke. Upisani su i prvi čitaoci. Zvanično, Biblioteka u Maglaju počinje sa radom 14.3.1958. godine odlukom tadašnjeg Narodnog odbora. Već tada, ova biblioteka je bila jedna od tri u tadašnjem dobojskom srezu, koja je imala stalan kadar.

Godine 1964. Biblioteka broji 10 568 knjiga na 32 944 stanovnika, 1920 čitalaca, tri pokretne biblioteke, te pet knjigonoša. U narednim godinama Ustanova će se razvijati, organizirati susrete bibliotekara, ugošćavati pisce, na što nas podsjećaju isječci iz lista Natron i bilješke iz knjige utisaka. Zaposlenice Biblioteke su surađivale u ovom listu i tu objavljivale interesantne tekstove o radu Biblioteke.

Rat, u kome je Maglaj podnio strašna razaranja, nije uništio entuzijazam naših bibliotekara. Tako su se iz napuštenih stanova prikupljale privatne zbirke, koje bi , inače, završile kao ogrjev. Prikupljeno je 7 000 knjiga, dio je vraćen vlasnicima koji su zatražili povrat, a dio uveden u fond biblioteke.

Od 2002. godine Biblioteka dobija novi, adekvatno uređen prostor od 400 m2. Višegodišnji angažman kako općinskih struktura, tako tadašnjeg direktora Doma kulture, te samoga osoblja biblioteke, urodio je plodom. Od tada, zahvaljujući brojnim projektima, Biblioteka biva savremeno opremljena, kako namještajem tako i tehnikom, a povećava se neprestano i knjižni fond.

Osim osnovne bibliotečke djelatnosti, puno se radi na propagiranju knjige kroz sadržaje iz kulture. Tako od 2004. godine, danas već tradicionalno, Biblioteka svake godine organizuje značajnu Manifestaciju «Mulabdićevi dani kulture». Tu su i redovne manifestacije «Ljeto s knjigom», «Oktobar mjesec knjige», te dodjela književne nagrade Edhem Mulabdić.

Književne večeri, predavanja, tribine, promocije, izložbe, konkursi za osnovce i srednjoškolce, radionice, edukativni i zabavni programi za najmlađe, stalne rubrike «Svaki dan s knjigom « i «Iz zavičajne zbirke« na lokalnoj RTV, sve su to sadržaji koje Ustanova realizuje.

U okviru izdavačke djelatnosti, objavili smo knjige: Kulturno – historijsko naslijeđe Maglaja u riječi i slici, zbirku pjesama Slovo o Evi Nine Salkić, «Ratne i poratne priče Faruka Zupčevića, propaganda rata i mira u Maglaju Ume Isić, Savremena imena Bošnjaka, Hrvata i Srba Sulejmana Lisičića, Zbornik sjećanja treće poslijeratne generacije učiteljske škole u Derventi, a u pripremi su Mulabdićev roman Nova vremena, te knjiga Maglajski dokumenti.

Naši gosti su bili profesori na univerzitetima širom Bosne i Hercegovine, doktori nauka, književnici, književni kritičari, naučnici, slikari, fotografi itd. Zahvaljujući Mulabdićevim danima kulture U našem gradu su gostovali ljudi kao što su: prof. dr. Munib Maglajlić, prof. dr. Safet Sariić, prof.dr. Željko Škuljević, prof. dr. Marko Vešović, prof. dr. Enver Kazaz, prof. dr. Zilhad Ključanin, prof. dr. Drago Tomašević, prof. dr. Tvrtko Kulenović, prof. dr. Smail Čekić, autori kao što su Asmir Kujović, Mile Stojić, Fadila Nura Haver, Halid Kadrić, Mirsad Bećirbašić, Sulejman Bugari, Ahmed Bosnić, Semir Osmanagić, Amir Brka, Nedžad Ibrišimović,Šemsudin Gegić, te mnogi drugi.... predstavili su nam se maglajski autori: Rašida Mulalić, Dželal Ibraković, rahmetli Galijašević,Medina Džambegović, Aftaba Đuhera, Dragan Džambo, Sulejman Lisičić, promovirali smo knjige – naša izdanja Ume Isić i Faruk Zupčevića, gledali ste izložbe posvećene pisanim i drugim dokumentima o Maglaju, Mulabdiću – njegovom životu i radu, starim časopisima i kalendarima, staroj i rijetkoj knjizi iz specijalne zbirke, dokumentima iz zavičajne zbirke, izložbe likovnih umjetnika i umjetničke fotografije, družili smo se sa osnovcima, srednjoškolcima kroz njihove literarne i likovne radove, kroz njihovo viđenje Ajše i Ahmeta, Hanke i slično, prisustvovali ste tribinama, prodajnim izložbama, prezentacijama.... i uz sve to odavali smo priznanje i počast našem Mulabdiću.

Ostvarili smo odličnu saradnju sa osnivačem, drugim ustanovama u gradu, našim resornim ministarstvom, različitim nevladinim organizacijama, EUFOR –om . I što je najvažnije, sa građanima Maglaja – od djece predškolskog uzrasta, osnovaca, srednjoškolaca, studenata, radnika, intelektualaca, penzionera i njima hvala što JU Opća biblioteka već pedeset godina uspješno djeluje «sub castro nostro Maglay» ( pod našom tvrđavom Maglaj), kako to zapisa davne 1408 godine ugarski kralj Sigismund.

• Nina Salkić dipl. komapartivista, direktorica

• Elza Sremčević,  viši knjižničar

• Azra Mulahasanović, viši knjižničar

• Senad Husaković, knjižniča

• Rabija Sinanović, radnik na održavanja higijene

• Hajrija Heralić, računovodstvo